Sve tradicionalne valute temeljene su na vrednim metalima, srebru i zlatu. Oduvek su investitori kupovali stvari od vrednosti kao što je zlato, kako bi se osigurali od inflacije i sigurnog gubitka novca. Danas postoji valuta koja svoju vrednost ne temelji na zlatu, a koja bi mogla da postane alternativa vrednim metalima, reč je o bitkoinu.
Vrednost bitkoina zasnovana je na matematici i algoritmu u kome rudari bitkoina kopaju i izvlače kriptovalute. Bitkoin je privlačan za investitore jer ne može doživeti inflaciju – ograničen je na 21 milion bitkoina. U slučaju tradicionalnih valuta koje su vezane za zlato reč je o zavisnosti od količine zlata koju poseduje neka država.
Analitičar Nikolaos Panigirtzoglou kaže da, da bi se podudarala sa precepcijom vrednosti zlata, koja se kroz milenijum postavljala kao stvar koju vredi imati, bitkoin bi morao da postane znatno manje nestabilan. Ako to želimo da prikažemo u brojkama, značilo bi da bitkoin mora da poraste za više od četiri puta kako bi odgovarao vrednosti zlata koje je u vlasništvu privatnih investitora.
Za ovo „digitalno zlato“ kako ga mnogi nazivaju, važno je reći da ne može izaći iz svoje mreže, jer je vezan za ograničen broj i dugoročne prognoze kažu da će njegovom sve većom eksploatacijom njegova vrednost biti podložna deflaciji. Ipak, kako se više približava svom konačnom broju od 21 milion, vrednost će mu biti sve stabilnija.
Sve ovo znači, da je uloga bitkoina u finansijama digitalnog doba sve stabilnija, po predviđanju većine ekonomskih stručnjaka i analitičara.
Danas je već moguće u nekim zemljama bitkoinima plaćati skoro sve: odmore, hranu, piće, kafu, taksi… A kada je reč o online kupovini, gotovo da više ne postoje ograničenja.
Izvršni direktor kompanije Grayscale Investments, Michael Sonnenshein izjavio je da ne iznenađuje nedavni rast bitkoina i da je ohrabrujuće videti ozbiljno razmatranje bitkoina i imovinske vrednosti digitalne valute, jer bitkoin, po njegovom mišljenju, zaista ima potencijal da preoblikuje globalne finansije kakve poznajemo.
